![xxxtreme ghostbusters downlaod zone xxxtreme ghostbusters downlaod zone](http://diariodimmagini.eu/wp-content/pics/starcraft-bord-game-5.jpg)
On je onaj koji se percipira kao hranitelj obitelji. Od oca se još uvijek takva uloga ne traži i pred njega društvo postavlja druga očekivanja. Tipičnoj obitelji u Hrvatskoj treba žena, majka i domaćica, odnosno kućanica. Kad govorimo o problemu (ne)usklađenosti privatnog i profesionalnog života, najčešće se bavimo problemima žena. U uvjetima kad u Parlamentu sjedi tek oko 20% žena, rasprava o uvođenju menadžerskih kvota zvuči nerealno. Nadalje, žene potpisuju manje od 10% menadžerskih ugovora. Tako, u tipično „ženskom“ učiteljskom zanimanju, većina ravnateljskih mjesta pripada muškarcima. Profesionalno napredovanje ograničeno je tzv. Posljedice takvog sustava su profesionalna segregacija i podzastupljenost žena u tehničkim zanimanjima. Obrazovni sustav je zastario, rodno stereotipiziran i neusklađen s potrebama na tržištu rada.
![xxxtreme ghostbusters downlaod zone xxxtreme ghostbusters downlaod zone](http://elbrasombre.com/ny/image/0c453493a526c1f3d48af9df40a286fb.jpg)
To znači da su zakinute za niz prava i privilegija koje imaju radnici zaposleni temeljem ugovora na neodređeno vriejme. Žene čine značajnu većinu na crnom tržištu, i potpisnice su većine ugovora na određeno vrijeme (preko 80%).
![xxxtreme ghostbusters downlaod zone xxxtreme ghostbusters downlaod zone](https://myhentai.org/uploads/posts/2017-06/1497179257_xxxtreme_ghostbusters__trailer_.mp4.adult-cartoons.jpg)
![xxxtreme ghostbusters downlaod zone xxxtreme ghostbusters downlaod zone](https://zoozone.z00.monster/scj/thumbs/7/366-zone-monster.jpg)
Pokazatelje neravnopravnosti lako je pobrojati počevši od nejednake plaće za isti rad ili još izraženije, manje mirovine u odnosu na mirovine muškaraca, do korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, kojeg u 90% slučajeva koriste majke. On je određen društvenim kontekstom, kojeg obilježavaju dominantni patrijarhalni odnosi i vrijednosti. Taj se položaj ne određuje samo većinskim udjelom žena u strukturi zaposlenih ili nezaposlenih. Što više, doprinos postojećih mjera i postojećih politika, upitan je s obzirom na nezadovoljavajući, podređen položaj žena na hrvatskom tržištu rada. Žene na tržištu rada u Hrvatskoj su neravnopravne, a mjere poticaja zapošljavanja tek su kozmetika koja ne rješava suštinsko pitanje njihove nezaposlenosti. Međutim, u uvjetima gospodarske krize i zatvaranja brojnih malih i srednjih poduzeća, ovakve se preporuke čine bespredmetnim i nestvarnim. Uostalom, to su preporuke i nove Strategija EU za jednakost žena i muškaraca 2010-2015 (Strategy for equality between women and men 2010-2015), ali i hrvatskih politika i strategija koje se bave tržištem rada. Odgovornost za pronalaženje posla prebacuje se isključivo na žene, pa se od njih očekuje da osnivaju mala i srednja poduzeća i pronalaze druge načine samozapošljavanja. Ona su manje plaćena i namijenjena su uglavnom ženama. Tržište rada u Hrvatskoj se prestrukturira i priprema za nova, većinom servilna zanimanja. godinu obilježio je, između ostalog, simboličan kraj tekstilne industrije, koju su više od 80% činile žene i propadanje dviju tvornica na sjeveru i jugu Hrvatske, „Kamenskog“ u Zagrebu i „Uzora“ u Splitu. Stoga nije čudo da se teško naviknuti na nove uvjete na tržištu rada i da se radnice i radnici osjećaju bespomoćni, jer njihov glas najčešće gubi snagu i ostaje bez odgovora. To je posebno izraženo u privatnom sektoru u kojem dominiraju vrijednosti suvremenog neoliberalizma, koji je prije svega uništio dignitet radnika i pogazio većinu stečenih radnička prava u državi, koja je idealistički tijekom 70 i 80-tih godina prošlog stoljeća razvijala sustav radničkog samoupravljanja. Priča o ravnopravnom položaju žena i muškaraca na tržištu rada u nekim sektorima nije čak ni priča. Hrvatsko tržište rada, međutim ne uvažava problem nejednakog položaja žena i ne poznaje suvremeni koncept rodno osviještene politike (gender mainstreaming). Ekonomski ovisna žena zakinuta je već u startu i osuđena na zatvorenost u sferi privatnosti. Bez ekonomske neovisnosti žena nema ravnopravnog položaja žena i muškaraca u društvu.